Besplatna dostava
za narudžbe iznad 300 kn
Uštedi 10%
na prvu narudžbu prijavom na newsletter
Save 10%
on your first order when you subscribe to newsletter
Uštedi 10%
na prvu narudžbu prijavom na newsletter

Kategorija

Kategorije

Arhiva

Arhiva

Prehranom do zdravlja – kiselost i lužnatost organizma

Danas se jako puno govori i piše o prehrani jer je prehrana jedan od glavnih čimbenika koji utječu na naše zdravlje. Unošenje prehrambenih nutrijenata u organizam je svakodnevni, kontinuirani proces koji traje cijelog života. Hrana izgrađuje naše tijelo, sve sustave i organe, međutim hrana aktivno utječe na naše raspoloženje i emocionalna stanja.

Dr. Osler, kanadski liječnik, poznatiji kao „otac moderne medicine“, tvrdio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko povezano sa ishranom.

Posljednjih nekoliko godina sve se više istražuje utjecaj hrane na pravilan rad našeg organizma. Konkretno, istražuje se utjecaj kiselog odnosno lužnatog (alkalnog) okruženja u tijelu, a koje nastaje kao posljedica konzumiranja određene hrane.

Koncept balansiranog unosa tzv. kiselih i alkalnih namirnica u prehrani po prvi puta se pojavio u razvijenim zemljama 1933. godine kada je William Howard, tadašnji liječnik u New Yorku, objavio knjigu A New Health Era. Knjiga je izazvala veliku pozornost javnosti jer je autor ustvrdio da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom koja nastaje zbog nakupljanja kiselosti u tijelu.

Naša su tijela po prirodi lužnata i ne godi im hrana koja stvara kiselu atmosferu u organizmu.

Problem nastaje jer, u današnje vrijeme, konzumiramo previše hrane koja kiseli organizam, a to je zapravo pravi uzrok obolijevanja od raznih vrsta bolesti.

Mjerenje kiselosti odnosno lužnatosti u tijelu

Lužnatost ili kiselost tvari se utvrđuje pomoću pH vrijednosti (koncentracije iona vodika). Pritom mjerimo koncentraciju hidroksidnih iona (OH), koji daju pH vrijednosti veće od 7 i time stvaraju lužnatu reakciju, ili pak koncentraciju iona vodika (H), koji daju pH vrijednosti manje od 7 i time stvaraju kiselu reakciju.

7,0 pH je oznaka za neutralno, a naše je tijelo blago lužnato – ima pH 7,4.

Kiseli okus namirnice ne znači da ona ima kiseli pH (poput limuna npr.). pH tijela se mjeri nakon što se hrana probavi. Znači, tek nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom profilu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pa tako limun koji je kiseo, nakon probave u tijelu promijeni pH vrijednost i to zahvaljujući kaliju kojim je bogat, a koji je visoko alkalan. Nasuprot tomu, većina mesnih i mliječnih proizvoda su alkalni, ali nakon probave njihova pH vrijednost opada i postaju kiseli.

Učinak namirnica koja stvaraju kiselost u tijelu

Kada unosimo velike količine namirnica koja stvaraju kiselost, dolazi do nakupljanja kiselih ostataka u tijelu što uzrokuje stanje poznato pod nazivom acidoza. Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našega tijela uzrokujući manjak energije, probleme sa prekomjernom težinom i mnoge druge poremećaje. Osim toga dolazi do gubitka esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija, kalija i to zato što otpuštanjem tih minerala tijelo pokušava neutralizirati višak kiselosti, odnosno uspostavlja zdravi pH balans (dr. Kažinić Kreho).

Naš organizam funkcionira na način da otpadne kiseline koje ne može izlučiti, ponovno upija iz debelog crijeva, odakle ih preko jetara šalje natrag u krvotok i odlaže u stanice i tkiva. Otpadne kiseline iz tkiva nakupljaju se u različitim slojevima kože, te napadaju zglobove, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti.

Virusi, gljivice i bakterije u tijelu mogu preživjeti samo u kiselom okolišu. Riječ je o oportunističkim mikroorganizmima, koji se prehranjuju otpadnim kiselinama i svojim izlučevinama još više truju tijelo. Organizam koji je oslabljen zbog povećane kiselosti vrlo je prijemčiv na vaginalne zaraze, također na infekcije virusom Herpes simplex tipa II, te upale bubrega i urinarnog trakta – prije svega one uzrokovane gljivicom Candida albicans. Infekcije se mogu iskazati kao lakše poteškoće ili kao ozbiljna oboljenja.

Ako u organizmu imamo uravnoteženo kiselo-lužnato stanje, oportunistički virusi, bakterije ili gljivice ne uzrokuju poteškoće. U suprotnom se razvijaju bolesti jer kiseli okoliš, koji predstavlja otpadnim kiselinama opterećen organizam, pruža vrlo dobre uvjete za njihov razvoj.

“Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu.” – Dr. Theodore A. Baroody

Učinak namirnica koja stvaraju lužnato okruženje u tijelu

Naše stanice, naše tkivo, naši organi, da bi mogli uspješno funkcionirati, trebaju imati blago alkalan pH.

Unutarnji organi poput bubrega, pluća i adrenalnih žlijezda igraju važnu ulogu u održavanju zdrave razine pH tijela. Kako bi svi ti organi savršeno funkcionirali te nas održavali vitalnima i zdravima neophodno je da počnemo preferirati unos alkalne hrane.

Konzumacijom alkalnih namirnica oslobađamo tijelo kiselih ostataka, te umjesto da troši energiju na eliminaciju istih, pomažemo mu da se bavi svojim primarnim ciljem, a to je da nas održava zdravima, vitalnima i produktivnima.

Pa tako, na primjer, učinke govedine, koja stvara vrlo jaku kiselost u tijelu, može se uravnotežiti još isti dan, ako se konzumira dinja koja stvara jaku lužnatost.

Ukoliko unosimo veće količine namirnica koje stvaraju lužnatost, one se pohranjuju u tijelu. Te zalihe su bogatstvo našeg tijela. Kad god je potrebno, mogu se osloboditi i neutralizirati otpadne kiseline. S biokemijskog aspekta, lužnate zalihe djeluju kao puferni sustav koji održava odgovarajuću kiselo-lužnatu ravnotežu u krvi (Baroody, 2002). Kada tijelu hranom priskrbimo više minerala koji stvaraju lužnatost tijelo ih pohranjuje za buduće potrebe.

Znači, u našem organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati stalnu koncentraciju pH 7,4. Kako bi to uspjela za neutralizaciju viška kiselina organizmu trebaju minerali, među ostalim kalij koji je uskladišten u kostima i zubima. Ukoliko je organizam previše zakiseljen tijelo iz kostiju izvlači minerale kako bi stvorilo lužnatu atmosferu, a kao posljedica tog procesa, ako traje duži vremenski period, može doći do osteroporoze.

U kolikoj mjeri lužnatost može utjecati na zdravlje, snagu ili čak na životni vijek?

Neizmjerno puno. Prema istraživanjima, snažna lužnatost u krvi sprječava nastajanje i razvijanje postojećeg raka.

Nedovoljna fizička aktivnost doprinosi slaboj opskrbljemosti organizma kisikom i kiselosti organizma

Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr. Warburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina prehrane (konzumacija hrane koja zakiseljuje) i fizičke neaktivnosti tijela čime se stvara kisela sredina slabo opskrbljena kisikom. Kisela sredina je znači sredina bez kisika. Dr. Warburg je tvrdio: “Oduzmete li zdravoj stanici 35% njezinog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana”. Po njemu karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika.

Naši organi vole lužnato okruženje. Na primjer srce najviše ovisi o prisutnosti lužnatih tvari. Srce u jednom satu ispumpa oko 572 litre krvi, a na dan oko 14.300 litara. Krv koja sadrži puno otrovnih tvari jako opterećuje srce. Otpadne kiseline mijenjaju pravilan ritam srca i smanjuju zasićenost kisika u krvi, zbog čega dolazi do degeneracije srca. Lužnati okoliš omogućuje normalan rad tog organa.

Jedna od zadaća pluća jest održavanje potrebne lužnatosti organizma. Ona tu ulogu postižu izmjenom plinova putem disanja i izlučivanjem otpadnih kiselina iz krvotoka. Već i blago kisela krv može uzrokovati puno problema.

Jetra pomoću brojnih enzima metabolizira kisele otrovne tvari iz krvi i tako predstavljaju obranu od toksina. Štoviše, sve hranjive tvari nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta po jetrenoj veni prvo dolaze do tog organa. Opterećenost jetara je stoga veća ako otpadne kiseline neprestano kruže po krvi.

Lužnati okoliš u našem organizmu vrlo je važan, kako za štitnjaču, tako i za organ koji je štiti i aktivira – mozak.

Možemo pobrojati sve unutarnje organe, no ono što je svima njima zajedničko jest: apsolutno svi trebaju lužnato okružje kako bi savršeno funkcionirali.

Lužnato okruženje u organizmu pogoduje regeneraciji stanica

Osim toga, u lužnatom okruženju stanična obnova može nadići stanično propadanje, što bi moglo prema nekim stručnjacima voditi u stalno fizičko pomlađivanje ili barem usporavanja procesa starenja i propadanja tijela. Ishrana radikalno utječe na stanje našeg organizma. Pravilna prehrana može nas učiniti fizički ljepšima tako što će povećati čvrstinu i sjaj kože lica i tkiva uopće. Kvaliteta ishrane neke osobe posebno se odražava u pogledu. Bistre, blistave oči, bez crvenila i otoka, pokazatelj su dobre, pravilne ishrane.

Nakon promjene načina prehrane, koja uključuje više hrane i prehrambenih dodataka koji stvaraju lužnatost, dolazi do oslobađanja otpadnih kiselina iz tkiva u središnji krvotok i limfni sustav. U krv tako ulaze sve tvari koje su se dugo godina nakupljale u tkivima. Mogući simptomi čišćenja tijela mogu biti blago znojenje, slabost, proljev, bolovi u tijelu, neobična emotivna razdražljivost i drugo. To naravno ovisi o stupnju zakiseljenosti i općem stanju organizma. U vrijeme čišćenja, organizam je osjetljiviji na virusna oboljenja. Naime, naše tijelo u krv i limfu intenzivno izlučuje nakupljene otpadne kiseline u tkivima. Kiseli okoliš, koji stvaraju te privremene promjene, idealan je za razmnožavanje virusa, pa su iz tog razloga moguće da se osoba razboli, ali to je samo privremeno stanje prije ozdravljenja.

U sljedećem blogu pročitajte koje namirnice stvaraju kiselost a koje lužnatost u organizmu!

Podijeli:
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin